Prilikom izgradnje stambeno-poslovnog objekta za službenike Ministarstva zdravlja i socijalnog staranja, Ministarstva prosvjete i nauke i Republičkog fonda zdravlja, Prva banka, čiji je većinski vlasnik premijerov brat Aco Đukanović, prenosila je novac na račun Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) bez potrebnih ovlašćenja. Te tvrdnje je iznio stečajni upravnik ZIB-a Zoran Senić, kojeg je specijalni tužiolac Saša Čađenović saslušao u svojstvu svjedoka u postupku protiv bivšeg gradonačelnika Bara Žarka Pavićevića i nekadašnje direktorice ZIB-a Danijele Krković. Prema Senićevim riječima, Prva banka je bez saglasnosti koje su bile obavezne po ugovoru prebacila na račun ZIB-a skoro pola miliona eura, da bi istog dana na osnovu nepostojećeg ugovora taj novac uzela nazad.
Senić je tužiocu kazao da je analizirao papire vezane za taj posao i utvrdio da je Prva banka prilikom novčanih transakcija počinila brojne nepravilnosti. Kako „Dan” saznaje od izvora iz tužilaštva, Senić je pojasnio da je ugovorom bilo predviđeno da Prva banka novac za izgradnju prebaci na račun ZIB-a po ovjerenim situacijama, odnosno nakon svake okončane faze posla, za šta je naknadno saglasnost trebalo da da Direkcija javnih radova. Stečajni upravnik ZIB-a tvrdi da banka „prve familije” nije ispoštovala tu proceduru, već je novac prebacivan i bez ovjerenih situacija.
Tokom ovog posla, kako je Senić kazao tužiocu, Prva banka je na račun ZIB-a prebacila 480.000 eura, a istog dana je uzela taj novac nazad na osnovu nepostojećeg ugovora o cesiji. Naime, Đukanovićeva banka je vratila skoro pola miliona eura na svoj račun na osnovu ugovora o cesiji (ugovora o preuzimanju duga), između ZIB-a, Prve banke i firme MS gradnja.
–Prva banka je u jednom momentu na račun ZIB-a prebacila 480.000 eura, da bi istog dana taj novac bez odobrenja i bez naloga ZIB-a povukla na ime navodne cesije između ZIB-a, Prve banke i firme MS gradnja. U dokumentaciji nijesam pronašao nikakav ugovor o cesiji, niti sam mogao pronaći bilo kakav uslov i osnov za zaključenje takvog ugovora između ZIB-a i pomenutih pravnih subjekata – rekao je Senić tužiocu.
Upravo zbog tog ugovora Zavod je, nakon što je otišao u stečaj, pokrenuo postupak protiv Đukanovićeve banke, od koje traži isplatu spornih 480.000 eura, kao i 300.000, koliko je ostalo duga po ugovoru.
Senić je kazao i da je od tadašnje direktorice a sada okrivljene Danijele Krković saznao da je ZIB sa Prvom bankom zaključio ugovor o kreditu vrijedan 300.000 eura, koliko je bilo potrebno za izgradnju spornog objekta, koji još uvijek nije završen. On je naveo da mu nije poznato da između ugovora zbog kojeg se vodi spor protiv Prve banke u Privrednom sudu i ugovora o izgradnji spornog objekta ne postoji veza.
–Takođe, ne postoji ni bilo kakva dokumentacija koja bi ukazivala na koji način je Opština Bar žirirala za ovaj kredit. To znači da u ZIB-u ne postoji nijedan dokument iz koga bi se vidjelo da je neko tražio Opštini da žirira po tom ugovoru za kredit – kazao je Senić.
On je podsjetio da je Privredni sud tokom sudskog postupa ustanovio da je Prva banka namirila dug od Opštine Bar.
Senić je ispričao i da je okrivljeni Pavićević 2013. godine tražio sastanak na kojem su trebali da se dogovore da Opština preuzme obaveze izvršenj radova na stambeno-poslovnom objektu za službenike Ministarstva zdravlja i socijalnog staranja, Ministarstva prosvjete i nauke i Republičkog fonda zdravlja. Nakon odobrenja Direkcije javnih radova, koja je investitor, sklopljen je ugovor sa Opštinom.
M.V.P.
ZIB bez razloga preuzeo dug od 2,5 miliona
Senić je kazao i da je na osnovu dokumentacije ustanovio da je ZIB bez ikakvog razloga na sebe preuzeo dug od dva i po miliona eura na osnovu interkalarne kamate kupaca stanova. Riječ je o ugovoru između ZIB-a, Prve banke, Opštine Bar i lica koja su trebala da dobiju stanove u spornoj zgradi. Senić je naveo da ZIB-u ni po jednom osnovu nije smio pripasti dug od 2,5 miliona, budući da je bio izvođač radova u ovom poslu, zbog čega je pokrenuo postupak za poništavanje ugovora.
Kupcima opraštali dugove
Senić je kazao da je upoznat sa činjenicom da u spornoj zgradi postoji višak prostora, ali da se za to nije interesovao jer je preduzeće u kojem je stečajni upravnik u tom poslu bilo samo izvođač radova. On je potvrdio da postoje dokazi da su kupcima stanova izdate potvrde da su isplatili dugove iako oni to nijesu uradili. ZIB je zbog toga pokrenuo više postupaka kako bi naplatio sporni dug.